Kako pravilno očistiti fasadu i ukloniti gljivice i alge?

Fasada je prvo što primijetimo na kući ili poslovnom objektu, ali je istovremeno jedna od površina koje su najviše izložene vremenskim uvjetima. Kiša, vlaga, prašina, pelud, onečišćenje iz zraka, sjena i blizina zelenila s vremenom ostavljaju trag.

Posebno su uočljive zelene, sive i tamne naslage koje se mogu pojaviti na fasadi. One su često povezane s algama, gljivicama, plijesni ili drugim organskim naslagama. Problem je što takve naslage ne narušavaju samo izgled objekta – njihova pojava može biti znak da se određeni dio fasade dugo zadržava vlažan.

Dobro čišćenje fasade zato nije samo pitanje toga koliko je jak mlaz vode. Važno je prepoznati vrstu onečišćenja, procijeniti stanje površine i odabrati odgovarajuću metodu čišćenja.

Zašto se na fasadi pojavljuju alge i gljivice?

Alge, gljivice i druge organske naslage najčešće se pojavljuju na mjestima gdje se površina sporije suši.

Posebno su izloženi:

• sjeverni i zasjenjeni dijelovi fasade
• zidovi u blizini gustog zelenila
• površine uz drveće i grmlje
• dijelovi objekta izloženi dugotrajnoj vlazi
• mjesta uz neispravne oluke ili odvodnju
• fasade na kojima je slabija cirkulacija zraka

Zato nije neobično da jedna strana kuće izgleda potpuno čisto, dok je druga prekrivena zelenkastim ili tamnim naslagama. Položaj objekta i količina vlage često imaju jednako važnu ulogu kao i starost fasade.

Ako se uzrok vlage ne riješi, naslage se nakon čišćenja mogu ponovno pojaviti.

Kako prepoznati što je zaprljalo fasadu?

Ne izgleda svaka nečistoća na fasadi isto i ne uklanja se na isti način.

Alge se često pojavljuju kao zelene ili zelenkaste naslage, posebno na vlažnim i sjenovitim dijelovima.

Gljivice i plijesan mogu stvarati tamne, sive ili crne mrlje.

Mahovina i lišajevi mogu stvarati deblje i tvrdokornije naslage koje se čvršće drže površine.

S druge strane, fasada može biti jednostavno zaprljana prašinom, čađom, peludi ili atmosferskim onečišćenjima.

Zbog toga prije čišćenja nije dobro automatski primijeniti istu metodu na cijelu površinu.

Je li visokotlačno pranje dobro za svaku fasadu?

Ne.

To je jedna od najčešćih zabluda kod čišćenja vanjskih površina.

Veći tlak može vrlo učinkovito ukloniti prljavštinu s nekih čvrstih i otpornih podloga, ali kod fasada treba biti oprezan. Prejak mlaz, pogrešna udaljenost ili neprikladna mlaznica mogu oštetiti završni sloj, boju ili samu strukturu fasade.

Zato se kod pranja fasade ne postavlja pitanje:

„Koliki tlak možemo koristiti?”

nego:

„Koji je način čišćenja siguran i učinkovit za ovu konkretnu fasadu?”

Vrsta završne obrade, starost fasade, stanje površine i vrsta onečišćenja trebaju biti dio procjene prije početka rada.

Visokotlačno ili niskotlačno pranje?

Obje metode mogu imati svoje mjesto, ali nisu namijenjene istoj situaciji.

Visokotlačno pranje koristi snažan mlaz vode za uklanjanje tvrdokornih površinskih naslaga. Primjereno je određenim otpornijim površinama, ali kod osjetljivijih fasada zahtijeva velik oprez.

Niskotlačno pranje omogućuje nježniji pristup površini, a kod organskih naslaga može se kombinirati s odgovarajućim sredstvima za čišćenje. U tom slučaju rezultat se ne temelji samo na mehaničkoj sili vode, već i na pravilnom tretiranju samih naslaga.

Zato profesionalno čišćenje ne znači nužno „što jači perač”, već pravu kombinaciju metode, tlaka, sredstva i postupka za određenu površinu.

Što napraviti nakon pranja fasade?

Čišćenjem se uklanjaju postojeće naslage, ali za dugotrajniji rezultat važno je razmišljati i o zaštiti površine.

Nakon odgovarajućeg čišćenja i potpunog sušenja, ovisno o vrsti fasade i predviđenom sustavu zaštite, može se primijeniti impregnacija fasade.

Impregnacija može pomoći u smanjenju upijanja vode i olakšati buduće održavanje površine. Važno je pritom koristiti proizvod koji odgovara konkretnoj podlozi i pridržavati se uputa proizvođača.

Drugim riječima, dobar rezultat nije samo:

prljava fasada → oprana fasada

nego:

procjena → čišćenje → sušenje → odgovarajuća zaštita → lakše održavanje.

Koliko često treba prati fasadu?

Ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za svaku kuću ili poslovni objekt.

Fasada na sunčanoj i prozračnoj lokaciji može dugo ostati uredna, dok će se ona na sjevernoj, sjenovitoj i vlažnoj strani zaprljati znatno brže.

Na učestalost čišćenja utječu:

• položaj objekta
• količina vlage
• količina sjene
• blizina drveća i vegetacije
• stanje odvodnje
• vrsta fasade
• lokalno onečišćenje zraka
• prethodna zaštita površine

Zato je bolje pratiti stanje fasade nego se slijepo držati određenog broja godina između dva čišćenja.

Najčešće pogreške kod čišćenja fasade

Ako fasadu planirate čistiti sami, nekoliko je stvari posebno važno imati na umu.

1. Korištenje previsokog tlaka

Jači mlaz nije uvijek bolji. Kod osjetljivih završnih slojeva može napraviti više štete nego koristi.

2. Korištenje pogrešnog sredstva

Sredstvo koje je učinkovito na jednoj podlozi ne mora biti prikladno za drugu. Prije primjene treba provjeriti kompatibilnost s materijalom.

3. Preskakanje probnog čišćenja

Kod nepoznate ili osjetljive površine korisno je prvo provjeriti reakciju na manje vidljivom dijelu.

4. Zanemarivanje uzroka vlage

Ako je problem u odvodu, oluku, sjeni ili stalnom zadržavanju vode, samo čišćenje neće spriječiti ponovno pojavljivanje naslaga.

5. Zaštita prije potpunog sušenja

Ako se nakon čišćenja planira impregnacija, važno je slijediti zahtjeve konkretnog proizvoda i osigurati odgovarajuće uvjete za nanošenje.

Kada je bolje angažirati profesionalce?

Ako je fasada visoka, jako zaprljana, prekrivena gljivicama i algama ili jednostavno niste sigurni koja je vrsta završnog sloja, profesionalna procjena može biti sigurniji izbor.

Posebno kod većih objekata važno je pravilno procijeniti vrstu fasade, stanje podloge, vrstu onečišćenja i odgovarajuću metodu pranja.

Cilj kvalitetnog čišćenja nije samo da fasada odmah izgleda bolje. Cilj je postići dobar rezultat bez nepotrebnog oštećivanja površine i, gdje je potrebno, osigurati odgovarajuću zaštitu nakon čišćenja.

Zaključak

Čišćenje fasade može značajno promijeniti izgled objekta, ali pravi rezultat ne počinje odabirom najjačeg perača. Počinje dobrom procjenom površine.

Ako su se na fasadi pojavile zelene, crne ili sive naslage, prvo treba utvrditi što ih uzrokuje i odabrati način čišćenja koji odgovara konkretnoj podlozi. Nakon čišćenja, pravilna zaštita i rješavanje izvora vlage mogu pomoći da fasada dulje ostane uredna.

Čista fasada nije samo ljepši izgled objekta – pravilno održavanje pomaže očuvati površinu i olakšati njezino buduće održavanje.